Bužim:
FOTO KRITIKA - četvrtak, 31 Srpanj 2014 14:32
USKORO PRVI RADOVI NA IZGRADNJI SPORTSKE DVORANE - četvrtak, 31 Srpanj 2014 11:11
KONAČNO RADOST U PORODICI OSMIČEVIĆ - četvrtak, 24 Srpanj 2014 22:35
OTPOČELA PODJELA PREDBAJRAMSKIH PAKETA - četvrtak, 24 Srpanj 2014 22:10
Pomažući drugima mi pomažemo sami sebi! - Nedjelja, 20 Srpanj 2014 22:25

Historija Bužim

Historija Bužima

E-mail Ispis PDF

Područje bužimske opććine bilo je naseljeno i prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U predtursko doba stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda i trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja sve do dolaska Omer-paše Latasa.

Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a cuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) sa ostacima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac.

Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. stoljeću, za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. stoljeću, za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čtavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Današnji Bužim u prvoj polovini 14. stoljeca zvao se Cave, odnosno Bužm (In Cave alias Buzim). Bužim kao utvrda i naselje pod tim imenom spominje se u pisanim materijalima 1334. godine, te je sve do danas zadrzao taj naziv.

Bužim sa okolnim mjestima nakon dolaska Omer–paše Latasa u ove krajeve nazadovao je u svakom pogledu, s obzirom da je središte trgovine kao pokretača privređivanja na ovim prostorima preseljeno u Bos. Krupu. Propala je do tada razvijena trgovina žitom a dućani su opustili.

Pored Bužima u 14. stoljeću kao naseljena mjesta spominju se još i Kostajnica (danasnja Varoska Rijeka), koja je imala posadu od 500 konjanika, Mrazovac, Lubarda, Elkasova Rijeka, Cava, Stabandza i Caglica. Prema R. Lopasicu, u naselju Bužim bilo je 108 kuća 792 stanovnika, a u Mrazovcu (Cavi) 280 kuca sa 1103 stanovnika . Za ostala naselja nema podataka o broju kuca i stanovnika.

Industrijskih objekata u Bužimu nije bilo sve do druge polovine 20.stoljeća. Uz vađenje rude i sitno proizvodno i uslužno zanatstvo, stanovništvo se bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i sitnom trgovinom, ali je mali broj stanovnika imao trgovinsku radnju ili kafanu, zanatstvo.Obrada zemlje i vađenje ruda odvijali su se na primitivan način.

Koliko li je ezana proučeno sa minareta najstarije drvene džamije na Balkanu, u Bužimu, niko pouzdano ne zna, ali ne mareći puno o tome, dolazak i ovog Bajrama Emin ef. Grošić najaviće zvonkim glasom, pozivajući džematlije na klanjanje najvećeg muslimanskog blagdana.

Ljepota stare drvene džamije mami poglede i slučajnih prolaznika, tajnu godine njezine izgradnje ne zna niko osim što je poznato da ju je  1838. godine obnovio Vedžhi paša, tadašnji namjesnik bužimske kapetanije. Drvena džamija uvrštena je i u listu nacionalnih kulturnih spomeniuka BiH.


Kako i nebi, kazaće Bužimljani, nadaleko poznati po Krajiškom ponosu, kad je džamija posebna po svemu. Iako ih u Bužimu ima nekoliko, njima nekako najdraža ova drvena, gdje redovito obavljaju namaze.

-    Minaret je visok 17 metara, također je izgrađen od drveta. Zidovi su od drvenih talpi, a i unutrašnjost je sva od rezbarenog, lijepo obrađenog drveta. Posebna je ovo džamija, odiše nekom svojom ljepotom, možda zbog toga što se pa skoro i ne zna kada je tačno sagrađena, ali je odolijevala ratovima, vremenima i ljudima. Sve prolazilo, a ona ostala, i sve ljepša i ljepša bivala, govori imam Grošić. Mještani čak vjeruju da je drvena džamija odolijevala svim nedaćama jer je upravo štiti Allahova milost.


Nekad su Bužimljani, odlazeći na hadž prvo morali pred starom džamijom navratiti pred hadžijski kamen, pa stati na njega, uzjahati  konja i tek onda uz Allahov blagosov krenuti put svoga nijeta.

-Taj kamen se i sada očuvao, i to je nešto na što su Bužimljani ponosni, jer su i odlazak na hadž uvijek doživljavali kao poseban trenutak u svom životu. A Krajišniku je to čast isto kao i konj, pa otuda i običaj da s ena hadž krene prvo sa konjem, govori efendija Grošić.

Bajramski blagdani posebna su radost za Bužimljane. Ezani sa okolnih brda slijevaju s eu bužimsku dolinu, a onda sa minareta drvene džamije, imam najavi: Bajram nam je stigao!

- Nekako ljudi vole ovdje doći, što zbog vrijedne starine, što zbog tradicije, ali i samog ambijenta kojeg džamija pruža. Činjenica da nigdje više nema ovakve džamije, veća je radost nama u Bužimu, jer smo eto poznati i po tome da smo prvi imali i zadržali ovakvu građevinu, priča Grošić.

Ovaj će Bajram Bužimljani dočekati i ispratiti onako kako im tradicija i običaji nalažu. Uz ibadet, praštanje, darivanje i neizostavnu posjetu staroj džamiji koja zabilježi još jednu tajnovitu godinu postojanja.


Drvena je džamija sagrađena podno Bužima, ponosno stoji vijekovima. Vezeni ćilimi po podovima, prepuna je i autentičnih dokumenata, vezirskih berata, vakufnama, sultanskih fermana i obilja svjetovnih i vjerskih rukopisnih knjiga. U haremu džamije su najljepši primjerci nišana alima, gazija i šehida uz daleko poznato hadžijsko kamenje. Džamija nikad nije bez onih koji Allahu ibadet čine, moleći za milost i oprost, ali pred Bajram kao i da sama stara građevina zasija još ljepšim sjajem. Okupe se mještani pa je onako lijepu, još više umiju kako bi osvanula okupana svjetlom i ljepotom.

 Historija

Bužimska tvrđava

Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U srednjem vijeku ovo je područje bilo naseljeno Hrvatima i nalazilo se u centralnom dijelu Hrvatskog Kraljevstva. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. vijeku govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja i kasnije, nakon dolaska Turaka, sve do vladavine Omer-paše Latasa.

Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a čuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) sa ostacima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac.

Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. vijeku, za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Danasnji Bužim u prvoj polovini 14. vijeka zvao se Cave, odnosno Bužim (In Cave alias Buzim). Bužim kao utvrda i naselje pod tim imenom spominje se u pisanim materijalima 1334. godine, te je sve do danas zadržao taj naziv.

Bužim sa okolnim mjestima nakon dolaska Omer–paše Latasa u ove krajeve nazadovao je u svakom pogledu, s obzirom da je središte trgovine kao pokretača privređivanja na ovim prostorima preseljeno u Bosansku Krupu. Propala je do tada razvijena trgovina žitom, a dućani su opustili.

Pored Bužima u 14. vijeku kao naseljena mjesta spominju se još i Kostajnica (današnja Varoška Rijeka), koja je imala posadu od 500 konjanika, Mrazovac, Lubarda, Elkasova Rijeka, Cava, Stabandža i Caglića. Prema R. Lopašiću, u naselju Bužim bilo je 108 kuća 792 stanovnika, a u Mrazovcu (Cavi) 280 kuća sa 1103 stanovnika . Za ostala naselja nema podataka o broju kuća i stanovnika.

Industrijskih objekata u Bužimu nije bilo sve do druge polovine 20. vijeka. Uz vađenje rude i sitno proizvodno i uslužno zanatstvo, stanovništvo se bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i sitnom trgovinom, ali je mali broj stanovnika imao trgovinsku radnju ili kafanu, zanatstvo, obrada zemlje i vađenje ruda odvijali su se na primitivan način.

Turizam

Turizam u Bužimu je veoma raznolik. Iako nemaju rijeku, Bužimljani su ponosni na izvor ljekovite vode - Svetinja. Izvor se nalazi 12 km istočno od Bužima, nadomak starog grada Cavnika. Voda počinje da teče u određeno vrijeme svake godine oko podne, obicno 6. maja, te se ta ista voda zahvata sa tog izvora i nakon 24 sata upotrebljava za liječenje vida. Ako odlučite da vikend provedete na Ibret izvoru - Svetinja, tom najčudnijem prirodnom fenomenu u Bosni i Hercegovini, u okruženju autentičnog prirodnog ambijenta, doživjet ćete nešto sasvim novo, a vaš aktivni odmor bice potpun. Od svega ovog Bužimljani su izgradili kult autentične bosanske duhovnosti koja izražavanje u svojoj kuturi stalno dovodi u harmonični sklad sa prirodom.

Što se tiče rijeka i jezera općina Bužim s okolinom bogata je površinskim i podzemnim vodama, isto je oslovljeno geološkim sastavom zemljišta i klimatskim faktorima. Također na području općine je stvorena vještačka akumulacija koja predstavlja "zelenu oazu" i ista je poribljena sa ribom – šaran-. Ima funkciju riborevira kao zona za rekreaciju, kupanja (pogodnost vožnje čamcem), tzv. «bužimsko jezero".

Na području MZ El. Rijeka i Čava postoje još dobro neistražene pećine.

Komunikacijski podaci

Područje općine Bužim se povezuje sa drugim općinama sa regionalnim putem RP 401A Bosanska Otoka – Bužim – Velika Kladuša i RP 401 B Gornji Brigovi- Konjodor- Cazin. Isto tako bitno je istaknuti da pored gore navedenih putnih komunikacija povezivanje sa drugim općinama se ostvaruje i lokalnim putevima. Obzirom na važnost putne komunikacije RP 401A isti se nalazi u postupku kategorizacije puta u magistralni put. Jedna od bitnih budućih saobraćajnih komunikacija je lokalni put Bužim-Bućevci koja povezuje državu BiH sa Hrvatskom preko malograničnog prelaza Kekić. Ista se dalje oslanja preko naselja Žirovac, na komunikaciju Bosanski Novi-Sisak. Sa aktiviranjem malograničnog prelaza Kekić ostvarila bi se bolja povezanost sa Sarajevom na istoku i Zagrebom na zapadu.

Ugostiteljski objekti

Ugostiteljska djelatnost u općini predstavlja važan segment privređivanja i obavlja se u slijedećim objektima: restorani, pizzeria, caffe barovi, diskoteke te ostale ugostiteljske djelatnosti.

Od restorana :

  • kapacitet od 70 mjesta ima jedan restoran
  • kapacitet od 30 mjesta ima jedan restoran
  • kapacitet od 20 mjesta imaju tri restorana.

Bazeni

Na području općine Bužim u naselju Konjodor od strane privrednog društva izgrađen je otvoreni bazen sa pratećim ugostiteljskim sadržajem i ostalim pogodnostima.

Izletišta

Jedno od izletišta nalazi se u Čavi-Svetinji. I faza uređenja izletišta Svetinja završena je maja, 2007. godine. Na samom izletištu postoji lovačka kuća koja nudi domaću hranu iz bosanske kuhinje.

Ovo izletište interesantno je zbog prirodnog fenomena izvora Svetinja koja daje poseban ugođaj sa izbacivanjem vode iz izvora u količini od oko 20 l/s stvaranjem vodopada u visini od 16 m. Izvršeno je i postavljanje rasvjete uz sami vodopad. Nekada je na izletište svakog 6. maja dolazilo oko 4.000 - 5.000 posjetilaca, dok je 2007. godine, na isti datum, zabilježena posjeta oko 10.000 osoba.

Flora i fauna

S obzirom na geografski položaj Bužima i reljefnog oblika sa istaknutim brdovitim predjelom i naizmjeničnom izmjenom kotlina je vegetativno bogato područje. U vegetativnom obliku najraznovrsnije biljne zajednice sastoji se od bijelog i crnog bora, hrasta kitnjaka koji je po kvaliteti II na Balkanu u donjem spratu ovih zajednica dominiraju mahovine i žbunsko grmlje.

Kulturno historijski sadržaji

Srednjovjekovni grad Bužim sazidan je u 1251. godine.

U međuprostoru između gornjeg i donjeg grada početkom 19. vijeka nalazila su se 22 objekta bosanske stambene arhitekture. Stari grad pruža vrlo raznovrsne mogućnosti prezentacije, počev od najjednostavnijeg načina organizovanog turističkog obilježja grada uz njegovo predanje o njihovoj historiji, značaja, arhitektonskim karakteristikama te idealnog rješenje potpune obnove starog grada Bužima, koji uz staru džamiju predstavlja osnovne vrijednosti svog vremena. Bitno je napomenuti da stara tvrđava Bužim i stara džamija predstavljaju zaštićena spomen obilježja i kao takvi su proglašeni kao zaštićeni nacionalni spomenici u BiH.

Vjerski objekti

Na području ove općine ima oko 20 vjerskih objekata (džamija), jedna od njih je locirana na Starom gradu i spada među najstarije džamije na Balkanu, te je ista proglašena kao zaštićeno nacionalno obilježje.

Kulturne institucije

  • Muzej soba - 505 Viteške bužimske brdske brigade. Ideja o osnivanju, a apliciran je projekt za gradsku biblioteku.

Poznate osobe

  • Josip Jelačić Bužimski, hrvatski ban i vojskovođa
  • Izet Nanić, zapovjednik 505. Viteške bužimske motorizovane brigade Armije BiH, poginuo kao šehid
Comments ()
Ažurirano ( Utorak, 15 Veljača 2011 22:31 )
 

Kontakt

 

 

 Sve predijeloge i sugestije na izgled i sadržaj portala www.buzimljani.ba možete poslati na e-mail: buzimljani-@hotmail.com.

  Telefon: ++387 61 621 407.

Godinu dana postojanja portala buzmljani.ba-24.februara 2011. godine

Udruženje "Stari grad" Bužim Jurišnog bataljona b.b.

JIB:4263580190001, Registrovano u registru udruženja Knjiga V,reg.broj 88. 14.01.2010.godine