Usk-a

Liskovački kamen: Krajiški brend vrhunske kvalitete i “hrana” brojnim porodicama

E-mail Ispis PDF

Liskovački kamen predstavlja prirodno bogatstvo cazinskog kraja, a eksploatacija i prodaja kamena neobične ljepote i visokog kvaliteta već je odavno glavni izvor prihoda brojnim mještanima naselja Liskovac.

Selo Liskovac smješteno je u brdovitom dijelu općine Cazin, a osim što u njemu možete uživati u lijepom pogledu ka ostatku Bosanske krajine, koji doseže i do planine Plješevice u Bihaću, ovaj kraj karakteriše i velika prirodna blagodat koja se nalazi tik ispod tankog sloja zemlje, a ponekad i na njenoj samoj površini.

Liskovački kamen sasvim je sigurno brend ovog kraja. Kamen koji svojom kvalitetom prednjači naspram ostalih vrsta kamena, kako u BiH, tako i u Evropi, omogućava širok spektar mogućnosti s aspekta primjene i ugradnje kamena.

Kamen vrhunske kvalitete, višenamjenski

Kroz historiju, ljudi su od ovog kamena radili podrume, ograde, stepeništa, terase, kaldrme, prilaze stambenim objektima, pločnike, kuhinje, kamine, a njime su trenutno izgrađena i cijela turistička naselja u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Od eksploatacije i prodaje liskovačkog kamena danas živi veliki broj mještana ovog naselja. Dio se bavi prodajom u manjim količinama u ilegali, dok su pojedini otvorili firme i podigli posao na viši nivo.

“Moj otac se bavio iskopom i obradom kamena. Na našem posjedu u krugu od 500-tinjak metara bilo je desetak raskopa kamena, pa smo vremenom došli do zaključka da tu ima kamena u zaista velikim količinama i počeli smo se time ozbiljnije baviti”, priča nam Mesud Šarić, vlasnik firme “Liskovački mozaik”, koja se bavi iskopom, prodajom, ugradnjom i izvozom liskovačkog kamena.

Njegova firma je dobila koncesiju na 25 godina za iskop kamena, a prema analizama Rudarskog fakulteta iz Tuzle, na 25.000 kvadrata u polju gdje djeluju, zaliha kamena ima za narednih 50-100 godina.

“Kompletan Liskovac ne leži na kamenu, već se javljaju česta nalazišta, ponajviše na uzvišenjima i brdima. Sada ima desetak značajnih kopova”, govori Šarić.

Najbolji kamen ispod stambenih objekata

Prema njegovim riječima, kamena ima u ogromnim količinama, pa tako jedan od većih problema predstavlja činjenica što se najbolja nalazišta nalaze, ni manje ni više, nego ispod stambenih objekata.

“Dodatni problem nam predstavlja i to što se 90 posto zemlje u selu nalazi u privatnom vlasništvu, a samim tim i kamen, pa usitnjenost parcela predstavlja minus pri težnji za većim iskopima”, pojašnjava naš sagovornik.

Inače, po svom sastavu, liskovački kamen je krečnjak, otporan na sve atmosferske promjene kao što su sunce, kiša, mraz, snijeg, ali i hemijske spojeve, kiseline, i ostale vještačke smjese.

Radi se o kamenu izuzetno visoke kvalitete, što su potvrdila i brojna istraživanja. Veoma je izdržljiv, a samim tim i cijenjen na tržištima građevinskog materijala. Ono što ga posebno izdvaja od ostalih ukrasnih kamenja jeste činjenica da pomalo svjetluca, čime posebno dobija na cijeni.

Doduše, sličan kamen, bar izgledom, postoji i u Jajcu, Mostaru, Banoj Luci, Tuzli, Gradišci i nekim drugim gradovima u našoj zemlji, međutim radi se o manjim nalazištima i kamenu daleko slabije kvalitete.

“Kakva je njegova kvaliteta govori činjenica da mi dajemo garanciju na kamen na čak 10 godina”, kaže Šarić, dodajući da njegova firma godišnje iskopa u prosjeku od 2.000 do 5.000 kubika kamena.

Zahtjevna obrada kamena

Za ozbiljno bavljenje ovom djelatnošću nužno je angažirati i struku, priča dalje Šarić, pogotovo o formalno-pravnim stvarima i papirologiji.

“Mi smo često znali lutati, nismo kopali kako treba, nismo dobijali željene rezultate, no uz dugogodišnje iskustvo i konsultaciju stručnjaka, dobiju se željeni rezultati”, napominje.

Osme Abdić, vlasnik firme “Liskovački kamen”, kaže da procedura do gotovog proizvoda nije nimalo lagan posao.

“Iskop je tek prva faza, nakon nje slijedi zahtjevna obrada kamena i lomljenje u željene kocke. Sve se radi sa mašinama predviđenim za taj posao”, priča Abdić za naš portal.

Njegova porodica se bavi tim poslom već godinama, a zanat je naslijedio od svog oca i djeda.

Objašnjava da se liskovački kamen dijeli po boji i debljini. Ima ga tako bijele, crvene i zelene boje, a debljine od 2 do 20 cm. Kamen od 2 do 8 cm debljine koristi se za zidanje i oblaganje zidova, a deblji od 8 cm za kaldrmu, prilaz stambenim objektima i ograde oko stambenih objekata.

Ljepota ovog kamena bila je poznata i u doba Osmanlija, a prema pričama, postoje historijski podaci da je u ono vrijeme transportovan u Istanbul, kako bi njima bile uređivane tamošnje građevine.

Danas, liskovački kamen ponovo ide van granica Bosne i Hercegovine, pa je tražen u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama. U 2015. godini isporučen je čak i u Sjevernu Ameriku.

Liskovački kamen nastavlja ukrašavati domove, enterijere i eksterijere daleko od svog izvorišta i bez obzira na protok vremena, dok, s druge strane, ne prestaje hraniti brojne porodice cazinskog kraja. – piše klix.

Comments ()
 
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL

Kontakt

 

Sve predijeloge i sugestije na izgled i sadržaj portala www.buzimljani.ba možete poslati na e-mail: buzimljani-@hotmail.com. ili buzimljani@buzimljani.ba

  Telefon: 

Godinu dana postojanja portala buzmljani.ba-24.februara 2011. godine

Udruženje "Stari grad" Bužim Jurišnog bataljona b.b.

JIB:4263580190001, Registrovano u registru udruženja Knjiga V,reg.broj 88. 14.01.2010.godine